Kemija vida

Vid je jedno od pet osjetila pomoću kojeg živi organizmi primaju informacije iz svoje okoline. Ljudima je vid najbitnije osjetilo jer pomoću njega primaju gotovo 80% ukupnih informacija iz okoline. Od apsorpcije fotona u mrežnici oka do stvaranja slike u vidnoj kori mozga, dolazi do niza (bio)kemijskih reakcija koje započinju brzom i efikasnom fotokemijskom reakcijom. Te reakcije odvijaju se u specijaliziranim senzornim neuronima: štapićima i čunjićima. Štapići su dovoljno osjetljivi da mogu detektirati i jedan jedini foton, ali ne mogu razlikovati boje, dok se čunjići aktiviraju pri jačem intenzitetu svjetlosti te omogućavaju raspoznavanje boja. Kromofor zadužen za apsorpciju fotona u vidljivom dijelu spektra elektromagnetskog zračenja je 11-cis-retinal. 11-cis-Retinal s apoproteinom opsinom tvori protoniranu Schiffovu bazu koja se naziva rodopsin i nalazi se u štapićima. U čunjićima je 11-cis-retinal vezan na drugačiji apoprotein, što uzrokuje promjenu valne duljine apsorpcijskog maksimuma, a to je ključno za raspoznavanje boja. Prva reakcija u procesu vida je fotoizomerizacija 11-cis-retinala u trans-retinal (stereoizomer koji ima sve dvostruke veze u trans konfiguraciji). Promjena konfiguracije 11-cis-retinala uzrokuje značajnu promjenu geometrije cijele molekule rodopsina. Rodopsin pripada skupini receptora spregnutih s G-proteinom te fotoizomerizacijom započinje enzimska kaskada. Aktivni rodopsin aktivira G-protein transducin, koji u aktivnom obliku pojačava aktivnost cGMP-fosfodiesteraze, što dovodi do smanjenja koncentracije cGMP-a u stanici. Smanjena koncentracija cGMP-a uzrokuje zatvaranje ionskih kanala za ione Na+ i Ca2+, dolazi do hiperpolarizacije membrane i otpuštanja neurotransmitera u sinaptičkom dijelu senzornih neurona te prijenosa živčanog signala. Stanica ima niz načina pomoću kojih kontrolira trajanje prijenosa vizualnog signala i stanje u stanici kad signala više nema. Budući da u prvoj reakciji fotoizomerizacije nastaje trans-retinal, potrebno ga je nakon prijenosa signala ponovno prevesti u 11-cis-retinal i vezati na opsin, kako bi se dobio funkcionalni rodopsin spreman za novi krug detekcije vizualnog signala. Ta regeneracija 11-cis-retinala događa se u retinoidnom ciklusu nakon detekcije i prijenosa vizualnog signala. Nakon retinoidnog ciklusa stanica je spremna za detekciju novog vizualnog signala

Factors affecting visual functioning of blind high school student in everyday activities

Pod terminom „funkcionalni vid“ smatra se onaj vid koji osoba koristi za planiranje i izvršavanje zadataka. Taj vid iznimno je bitan za osobe koji imaju mali ostatak vida, odnosno manji od 10% jer se ranijih godina, kada nisu bili poznati stupnjevi sljepoće i slabovidnosti, smatralo kako osobe sa tako malim ostatkom vida zapravo ne mogu vidjeti i smatralo ih se slijepima. Također se smatralo kako svaki ostatak vida koji osoba ima, treba „čuvati“, a nikako koristiti ga i na taj način se naprezati i trošiti ga. Nakon što je uočena važnost svakog ostatka vida, prestalo je vjerovanje o čuvanju vida te je stavljen naglasak na poticanje korištenja vida te je razvijen program vježbi koji potiču njegovo korištenje i razvijanje njegove funkcionalnosti. Pri korištenju funkcionalnog vida, potrebno je napraviti određene prilagodbe, koje su osobama oštećena vida od velike koristi za svakodnevno korištenje tog vida, a kako bi bile što svrsishodnije, potrebno je napraviti funkcionalnu procjenu vida i vidnih funkcija. Treba napomenuti da nam vidne funkcije govore kako djeluju oko i vidni sustav. Cilj ovog istraživačkog rada je pokazati kako ostatak vida neke osobe ne određuje koliko dobro će ta osoba vizualno funkcionirati, već je sam način korištenja preostalog vida u različitim svakodnevnim situacijama i aktivnostima pravi pokazatelj koliko zapravo osoba vidi. Ovim istraživanjem želim pokazati da uz vidne funkcije, na vizualno funkcioniranje osobe djeluju i drugi čimbenici, kao što su osvjetljenje, zasićenost vizualne površine, kontrasti, itd. Učenici koji su sudjelovali u ovom istraživanju pohađaju srednju školu „Vinko Bek“ (n=5) te imaju između 15 i 20 godina. Ovim istraživanjem pokazat će se da funkcionalna procjena vida ne smije biti zapostavljena, kao ni prilagodba okoline u skladu s njom.The term functional vision stands for vision that person uses for planning and performing daily tasks. That vision is exceptionaly important for persons who have small percentage of vision (less than 10%), because, in previous years, when the grades of blindness and low vision weren't well known, it was considered that persons with such a small amount of vision can't see at all and were considered blind. Also it was considered that every percentage of vision , that person has, should be saved, instead of being used and, in that way, wasted. After the importance of every remaining vision was perceived, the belief which considered the vision protection, ended, and the accent was on encouaring people to use their vision and then the program of vision exercises was developed- it encouraged its use and development of its functionality. When using functional vision, it is necessary to make certain adjustments that are very useful for visually impaired people in everyday activities, and to be sure that they are relevant, it is very important to make both functional vision and visual function assessment. It is important to mention that visual functions tell us how eye and the visual system function. The aim of this research project is to show that amount of person's vision doesn't determine how well the person will function visually, but the way of using the remaining vision in different activities of daily living is a real indicator of how much a person actually sees. With this research I want to show that besides the visual functions, there are other factors affecting person's visual functioning, such as illumination, saturation of visual surface, contrasting, etc. The students participating in this research attended „Vinko Bek“ high school (n=5) and were between 15 and 20 years old. This research will show that visual function assessment musn't be neglected, nor the adaptation of the environment in accordance with it

The language of literature and the system of functional styles of standard language

U članku se govori o položaju jezika književnosti u sustavu funkcionalnih stilova standardnoga jezika. Jezik književnosti tradicionalno se shvaća kao književnoumjetnički ili beletristički funkcionalni stil koji zajedno s admi- nistrativnim, novinarskim, znanstvenim i razgovornim stilom čini sustav funkcionalnih stilova standardnoga jezika. Prijeporno je, međutim, je li je- zik književnosti zaista funkcionalni stil standardnoga jezika ili zbog svoje različitosti od jezika drugih funkcionalnih stilova, odnosno zbog vlastita spe- cifična odnosa prema jezičnome sustavu i standardnome jeziku, treba biti smatran jezikom sui generis. U članku se navode karakteristike jezika knji- ževnosti te razlike između njega i jezika u funkcionalnim stilovima te se nastoji pokazati kako jezik književnosti zaista jest jezik sui generis te kako ga treba drugačije sagledavati te proučavati metodologijom različitom od tra- dicionalne funkcionalnostilističke metodologije.The article deals with the position of the language of literature in the system of functional styles of the standard language. The language of literature is traditionally perceived as a literary or fictional functional style which to- gether with the administrative, journalistic, scientific and colloquial styles makes the system of functional styles of the standard language. However, it is a point at issue if the language of literature as such really is a functional style of the standard language or, because it differs from the language of other functional styles and because of its special relation to the language system and standard language, it should be considered as a language sui generis. The article specifies characteristics of the language of literature and differences between it and the language of functional styles. It also tries to show how the language of literature actually is the language sui generis and that it should be perceived in a different way and studied by means of methodology different from the traditional methodology of func- tional styles

The language of literature and the system of functional styles of standard language

U članku se govori o položaju jezika književnosti u sustavu funkcionalnih stilova standardnoga jezika. Jezik književnosti tradicionalno se shvaća kao književnoumjetnički ili beletristički funkcionalni stil koji zajedno s admi- nistrativnim, novinarskim, znanstvenim i razgovornim stilom čini sustav funkcionalnih stilova standardnoga jezika. Prijeporno je, međutim, je li je- zik književnosti zaista funkcionalni stil standardnoga jezika ili zbog svoje različitosti od jezika drugih funkcionalnih stilova, odnosno zbog vlastita spe- cifična odnosa prema jezičnome sustavu i standardnome jeziku, treba biti smatran jezikom sui generis. U članku se navode karakteristike jezika knji- ževnosti te razlike između njega i jezika u funkcionalnim stilovima te se nastoji pokazati kako jezik književnosti zaista jest jezik sui generis te kako ga treba drugačije sagledavati te proučavati metodologijom različitom od tra- dicionalne funkcionalnostilističke metodologije.The article deals with the position of the language of literature in the system of functional styles of the standard language. The language of literature is traditionally perceived as a literary or fictional functional style which to- gether with the administrative, journalistic, scientific and colloquial styles makes the system of functional styles of the standard language. However, it is a point at issue if the language of literature as such really is a functional style of the standard language or, because it differs from the language of other functional styles and because of its special relation to the language system and standard language, it should be considered as a language sui generis. The article specifies characteristics of the language of literature and differences between it and the language of functional styles. It also tries to show how the language of literature actually is the language sui generis and that it should be perceived in a different way and studied by means of methodology different from the traditional methodology of func- tional styles

Differences between FRBR, FRAD and RDA

Cilj ovog rada je opisati razlike između FRBR, FRAD i RDA pravilnika. Ovaj rad se bavi procjenom stupnja međusobnog usklađivanja FRBR i FRAD pravilnika te RDA pravilnika s FRBR-om i FRAD-om. Rad pokriva korisničke zadatke, entitete, atribute te odnose navedenih pravilnika i međusobno ih uspoređuje proučavajući veće i manje važne razlike među njima. FRBR (Functional Requirements for Bibliographic Records) pokrenula je IFLA, a osnovni cilj je bio jasno definirati zadaće i izraze bibliografskih zapisa i informacije koje bibliografski zapisi trebaju pružiti kako bi se zadovoljile korisničke potrebe. FRAD (Functional Requirements for Authority Data) model proširuje FRBR model, a osnovni mu je cilj osigurati jasno strukturiran referentni okvir za povezivanje podataka koji su zabilježeni u evidencijama vlasti za potrebe korisnika tih zapisa te pomoći u procjeni potencijala za međunarodnu razmjenu i korištenje podataka o vlastima kako u knjižničnom sektoru tako i izvan njega. FRAD uključuje sve FRBR entitete te sadrži i pojedine dodatne entitete. RDA (Resource description and access) novi je standard koji služi za opisivanje i pristup informacijama posebno dizajniranim za digitalno okruženje, a temelji se na FRBR-u iz kojeg je i preuzeo vokabular, definicije i karakteristike definiranih entiteta. RDA usvaja potpuno novi pristup katalogizaciji bibliografskih materijala i ostalih knjižničnih predmeta

Differences between FRBR, FRAD and RDA

Cilj ovog rada je opisati razlike između FRBR, FRAD i RDA pravilnika. Ovaj rad se bavi procjenom stupnja međusobnog usklađivanja FRBR i FRAD pravilnika te RDA pravilnika s FRBR-om i FRAD-om. Rad pokriva korisničke zadatke, entitete, atribute te odnose navedenih pravilnika i međusobno ih uspoređuje proučavajući veće i manje važne razlike među njima. FRBR (Functional Requirements for Bibliographic Records) pokrenula je IFLA, a osnovni cilj je bio jasno definirati zadaće i izraze bibliografskih zapisa i informacije koje bibliografski zapisi trebaju pružiti kako bi se zadovoljile korisničke potrebe. FRAD (Functional Requirements for Authority Data) model proširuje FRBR model, a osnovni mu je cilj osigurati jasno strukturiran referentni okvir za povezivanje podataka koji su zabilježeni u evidencijama vlasti za potrebe korisnika tih zapisa te pomoći u procjeni potencijala za međunarodnu razmjenu i korištenje podataka o vlastima kako u knjižničnom sektoru tako i izvan njega. FRAD uključuje sve FRBR entitete te sadrži i pojedine dodatne entitete. RDA (Resource description and access) novi je standard koji služi za opisivanje i pristup informacijama posebno dizajniranim za digitalno okruženje, a temelji se na FRBR-u iz kojeg je i preuzeo vokabular, definicije i karakteristike definiranih entiteta. RDA usvaja potpuno novi pristup katalogizaciji bibliografskih materijala i ostalih knjižničnih predmeta

Correlation of visual functions and the ability to use vision in communication in children with cerebral palsy

Cerebralna paraliza najčešći je neurološki razvojni poremećaj motoričke kontrole položaja tijela i pokreta. Uz cerebralnu paralizu vežu se različite dodatne teškoće od kojih je vrlo često oštećenje vida, a pojavnost i ozbiljnost vizualnih teškoća razlikuje se obzirom na različite stupnjeve cerebralne paralize. Vid ima značajan utjecaj na cjelokupni razvoj i funkcioniranje djeteta kao i na kvalitetu života. No, djeca s cerebralnom paralizom obično nisu dovoljno dobro procjenjena zbog prisutnosti dodatnih teškoća te se teškoće u svakodnevnom funkcioniranju, a koje su posljedica oštećenja vida, mogu pripisati intelektualnim,motoričkim i drugim teškoćama. Istraživanje ima dva cilja. Prvi je cilj utvrditi postojanje povezanosti između vidnih funkcija i sposobnosti korištenja vida u komunikaciji kod djece s cerebralnom paralizom, dok se drugim ciljem želi doći do spoznaje o postojanju razlika u težini oštećenja vidnih funkcija i korištenju funkcionalnog vida u području komunikacije s obzirom na stupanj cerebralne paralize prema GMFCS klasifikacijskom sustavu. U obradi podataka na definiranim varijablama primjenjena je deskriptivna statistička metodologija dostupna u programu SPSS. Povezanost varijabli vidnih funkcija i funkcionalnog vida u području komunikacije ispitana je Spearman testom korelacije, a u analizi razlika među ispitanicima prema stupnjevima cerebralne paralize korišteni su testovi Mann Whitney i Kruskal-Wallis. Dobiveni rezultati ukazuju na povezanost vrlo malog broja varijabli vidnih funkcija i funkcionalnog vida te nije dobivena statistički značajna razlika između skupina ispitanika obzirom na stupnjeve cerebralne paralize. Potrebna su daljnja istraživanja u ovom područja i kontinuirana edukacija stručnjaka kako bi se omogućila pravilna interpretacija ponašanja djece i kreiranje primjerenih edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija.Cerebral palsy is the most common neurodevelopmental disorder of motor control of the body posture and movement. There are numerous disabilities associated with CP, and visual impairment is one of the most common, whereas incidence and severity of visual problems differ in various types of CP. Vision has a great impact on the overall development and functioning of the child, as well as on the quality of life. However, children with CP are usually not adequatly assesed due to the presence of additional disabilities, and the problems in everyday functioning which are the consequences of visual impairment can be attributed to intelectual, motor and other disabilities.This research has two goals. The first goal is to determine the correlation between visual functions and functional vision in the area of communication, while the second goal tends to establish differences in the severity of difficulties of visual functions and the ability to use vision in communication considering the type of cerebral palsy according to GMFCS classification system. Descriptive statistic methodology available in the SPSS program has been used in the data analisys of the defined variables. Spearman test has been used to analyze correrations between visual functions and functional vision, while Mann Whitney and Kruskal-Wallis tests have been used in the analizying of differences among the participants according to different types of cerebral palsy. The results of this reaserch are indicating the correlation between few variables of visual functions and functional vision, and no statistically relevant difference among groups of participants according to different types of cerebral palsy. Further reaserch and continuous education of experts in this area is needed to adequatly adress the childrens behaviour and to create appropriate educational and rehabilitaion intervention

The role of nurses in working with a blind person in a hospital facility and satisfaction of blind person with nurse access

Blindness is a medical disorder that manifests itself in a partial or complete inability of the visual system to transmit stimuli. A blind person has to meet new challenges and one of the important preconditions for the independent living movement, as in people with visual impairment is one of the important problems. By the time a blind person finds himself in a new and unfamiliar area, and also has health problems and is a major problem. The role of nurses is very important and is often due to lack of education reduce the quality of assistance. The aim of the research was to investigate the satisfaction of blind patients quality nursing approach for hospital treatment and the role of health professionals in working with blind people. Anonymous questionnaire made for this study included 50 blind participants gathered around the Association of the Blind of Istria County who have stayed in hospitals. The survey was conducted anonymous questionnaire containing eleven questions, and the results indicate a greater need for training of health professionals in working with blind people during hospitalization in terms of taking necessary interventions conforming expressed needs of blind patients

Idioms in Journalistic Style

U ovome se diplomskome radu govori o čestoj pojavi frazema u publicističkome funkcionalnom stilu. U sklopu istraživačkoga dijela analiziran je korpus dnevnih novina Jutarnji list, Glas Istre i 24 sata. Cilj je bio utvrditi prisutnost frazema u određenim tematskim člancima i novinskim naslovima. Zbog prodora frazema u opći leksik i svakodnevnu komunikaciju, rad istražuje u kojoj su mjeri pronađeni frazemi popisani u suvremenim rječnicima, frazeološkim rječnicima i u bazi frazema IHJJ-a.This thesis consists in the often appearance of idiomsin journalistic style. The researching part consists in the analysis of the daily newspapers Jutarnji list, Glas Istre and 24 sata. The purpose si to establish the presence of idioms in a particular theme articles and newspaper headlines. According to the outbreak of idiomsin the public lexis and the everyday comunication, this thesis will give insight in which amount idioms are enlisted in the dictionaries, phraseological dictionaries and phrasems database

DIFFERENCES IN MARITAL SATISFACTION DEPENDING ON EGOGRAM PROFILES AND INTERPERSONAL STYLES OF PARTNERS

Istraživanje je provedeno s ciljem ispitivanja transakcijskoo-analitičke pretpostavke o postojanju povezanosti između profila egograma, stila interpersonalne razmjene i stupnja zadovoljstva brakom. U istraživanje su uključena 63 bračna para iz urbanih sredina. Podaci su prikupljeni zadavanjem četiri upitnika: Upitnika ego stanja, Skale interpersonalnog profila, Indeksa bračnog zadovoljstva i Kanzas skale bračnog zadovoljsva. Statistička metoda koja je korištena prilikom obrade dobivenih podataka je Hi-kvadrat test i Fi koeficijent. Istraživanje je pokazalo postojanje statistički značajne razlike između očekivane i dobivene distribucije frekvencija odgovora na zadanim upitnicima. Rezultati ukazuju na to da različiti, čak komplementarni, interpersonalni stilovi partnera kao i funkcionalni sklopovi ličnosti u određenim okolnostima mogu predstavljati indikator potencijalnih bračnih nesuglasica i teškoća.The survey was aimed at testing and verifying the hypothesis based on the transactional analysis theory. The assumption stated that there was an indicative correlation between egogram profiles, styles of interpersonal interaction and the level of marital satisfaction. The sample included 36 married couples from urban environments. The following instruments were used for data collection: Ego State Questionnaire, Interpersonal Profile Scale, Index of Marital Satisfaction and Kansas Marital Satisfaction Scale. The statistical methods used for the analysis of the collected data were Chi-Square Analysis and F-test. The study showed a statistically significant difference between the theoretical and the empirical distribution of frequencies of replies collected through the applied instruments. The results showed that, in certain circumstances, the difference in interpersonal styles of partners, even if complementary, as well as functional personality profiles could represent indicators of potential marital challenges and difficulties